Obraćanje Ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova učesnicima komemorativne ceremonije u Hirošimi povodom 75. godišnjice atomskog napada

Poštovani gospodine gradonačelniče i stanovnici Hirošime!

Poštovani organizatori, učesnici i gosti ceremonije sjećanja!

Ove godine obilježavamo 75. godišnjicu od završetka najvećeg i najkrvavijeg rata u istoriji čovječanstva. U tom pogledu pozivamo ne samo na njegove rezultate, koji su osigurali prelazak naroda na načela mirnog života i postali temelj savremenog sistema međunarodnih odnosa, već se prisjećamo i ljudske žrtve kako bi se spriječilo ponavljanje tragedija iz tog doba.

6. avgusta 1945. Sjedinjene Američke Države su pokrenule atomski udar na Hirošimu, a tri dana kasnije na Nagasaki. I dan danas, strašna smrt nevinih civila odjekuje bolom u srcima miliona ljudi na planeti. Čak i uz jasno razumijevanje uzroka i toka Drugog svjetskog rata, teško je u potpunosti razumjeti što je upravljalo onima koji su isplanirali i izveli takav nečovječan čin.

Sovjetski predstavnici bili su među prvim stranim posmatračima koji su posjetili mesto tragedije i prikupili detaljne materijale, koje su predstavili rukovodstvu zemlje. Ove i druge informacije o rezultatima proučavanja posljedica nuklearnih eksplozija u Japanu naknadno su objavljene i predstavljene širokoj međunarodnoj zajednici. Nadamo se da će i drugi slijediti naš primjer, njegujući istorijsku istinu i pokazujući transparentnost prema tim događajima.

Nepristrasna analiza onoga što se dogodilo u avgustu 1945. potvrđuje da vodeće svjetske prijestonice su shvatale tada da se Drugi svjetski rat objektivno privodi kraju. Ofanziva sovjetskih trupa na Dalekom Istoku u okviru savezničkih sporazuma ne samo da je oslobodila Kinu i Koreju, već je oduzela Japanu motivaciju za nastavak vojnih operacija. U takvim okolnostima, američko nuklearno bombardovanje u osnovi je predstavljao demonstraciju sile i borbeno testiranje nuklearnog oružja na civilima. SAD je prva i jedina zemlja koja je upotrebila tu vrstu oružja za masovno uništenje.

Rusija, kao država koja posjeduje nuklearno oružje, svjesna je svoje odgovornosti za međunarodnu sigurnost, globalnu i regionalnu stabilnost. Razumijemo posljedice upotrebe nuklearnog oružja. Naša država sprovodi kurs za očuvanje mira, odbijanje od sukoba u međunarodnim poslovima.

Danas sa velikom zabrinutošću primjećujemo degradaciju međunarodnog sistema kontrole naoružanja, propadanje sporazuma, nepoštovanje načela nenanošenja štete sigurnosti država i značajno povećanje nuklearnih rizika.

Svjedoci smo zabrinjavajućih pomaka u doktrinarnim vojno-političkim stavovima prema prihvatljivosti prktične upotrebe neklearnog oružja kao sredstva rata.

Potrebno je da se eliminira rizik vojnih sukoba između nuklearnih sila i mogućnost nuklearnog rata. Čvrsto smo uvjereni da u takvom ratu ne može biti pobjednika, te da isti nikad ne smije izbiti. Pozivamo sve nuklearne države da zvanično potvrde privrženost ovom postulatu.

Težeći da svijet bude oslobođen prijetnje koju prouzrokuje oružje za masovno uništenje, potvrđujemo preuzete obaveze u okviru Ugovora o neširenju nuklearnog oružja i u vezi s tim podržavamo prolongiranje Ugovora o ograničenju ofanzivnog naoružanja. U kontekstu američkog kršenja Sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa Rusija se jednostrano obavezala da neće plasirati takve rakete na tim područjima svijeta gdje nisu plasirani slične američke rakete.

Rusija dosljedno podržava konstrukivni dijalog sa svim političkim snagama i društvenim pokretima koji se zalažu za smanjenje nuklearne prijetnje. U tom kontekstu potrebna je sadržajna rasprava o pitanjima, bez čijeg rješenja nije moguće stvoriti povoljne uslove za daljnji napredak na putu nuklearnog razoružanja. Među njima su raspoređivanje američkog globalnog sistema protivraketne odbrane, razvoj visoko preciznog nenuklearnog strateškog naoružanja, naoružavanja svemira i sajber-prostora, odbijanje SAD da ratifikuju Sporazum o zabrani nuklearnog testiranja.

Zajedničkim naporima moramo obezbjediti da se užas i tuga Hirošime i Nagasakija više nikada ne ponove. Tragedija je izazvala najživlji odgovor u srcima Rusa i ogleda se u našoj književnosti, umjetnosti i muzici. Svaki ruski učenik zna za djevojčicu Sadako koja se nadala da će napraviti hiljadu ždralova od papira u nadi da će se oporaviti od radijacione bolesti.

Dakle, 6. avgusta, mi smo zajedno sa stanovnicima Vašeg grada.