O izvještaju Ministarstva vanjskih poslova Rusije „O situaciji u vezi s veličanjem nacizma, širenjem neonacizma i drugih praksi koje doprinose eskalaciji savremenih oblika rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije“

„Ovaj izvještaj je nastavak nastojanja Ministarstva vanjskih poslova Ruske Federacije da skrene pažnju na manifestacije u inostranstvu različitih oblika veličanja nacističkog pokreta, neonacizma, rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i srodne netolerancije.

Sa žaljenjem moramo konstatovati da se 2020. godine, umjesto zajedničkog obilježavanja važnog datuma – 75. godišnjice Pobjede nad nacizmom u Drugom svjetskom ratu – čovječanstvo je postalo svjedok neviđenih ciničnih kampanja koje su imali za cilj prekrajanje i falsifikovanje perioda historije vezanog za taj rat.

Razočara i to što je tekuća 2021. godina, koja predstavlja godišnjicu važne prekretnice u razvoju modernog međunarodnog prava, obilježena istim, ako ne i aktivnijim, pokušajima i primjerima „historijske agresije“. Ovog oktobra navršava se 75 godina od izricanja presude od strane Međunarodnog vojnog sudu za suđenje i kažnjavanje glavnih ratnih zločinaca evropskih zemalja osovine (Nirnberški tribunal).

Sa svoje strane, htjeli bismo da naglasimo sljedeće. Postojeće historijske činjenice se ne mogu zanemariti – bez obzira na odnos prema Sovjetskom Savezu, koji je tih godina oslobodio svijet od smeđe kuge, i prema našoj zemlji danas. Tema svetog podviga starije generacije u ratu ne treba da se pretvara u prostor pseudohistorijskih insinuacija čiju osnovu čine trenutni politički ciljevi. Smatramo da danas ljudi koji misle zdravo treba da učine sve da se taj podvig naših očeva i djedova ne zaboravi. Ne smijemo dopustiti da današnja omladina zaboravi čemu vodi nacionalni egoizam, razjedinjenost, popustljivost na bilo koju manifestaciju šovinizma, ksenofobije i agresivnog nacionalizma. Izuzetno je važno da ne dozvolimo reviziju međunarodnopravnih rezultata Drugog svjetskog rata, uključujući i odluke Nirnberškog suda.

Indikativno je u tom pogledu da apsolutna većina članova svjetske zajednice dijeli naše pristupe. Godine 2020. 59 država, uključujući Rusiju, postale su koautori dokumenta usvojenog na 75. sjednici Generalne skupštine UN-a. Rezoluciju je podržala pretežna većina zemalja – 130, uključujući Bosnu i Hercegovinu. Kao i prethodnih godina, samo su delegacije Sjedinjenih Američkih Država i Ukrajine bile protiv, a 51 zemlja (uključujući i zemlje članice EU) bila je suzdržana od glasanja.

Tekst izvještaja možete potražiti na linku:

Ruski jezik: https://www.mid.ru/foreign_policy/humanitarian_cooperation/-/asset_publisher/bB3NYd16mBFC/content/id...

Engleski jezik: https://www.mid.ru/foreign_policy/humanitarian_cooperation/-/asset_publisher/bB3NYd16mBFC/content/id...