23 jula / 2021
•
Govor v.d. Stalnog predstavnika Ruske Federacije pri UN-u Dmitrija Poljanskog prije glasanja o rusko-kineskom nacrtu rezolucije o Visokom predstavniku za BiH
„Gospodine predsjedniče,
Dragi kolege,
Ruska Federacija, kao odgovorna članica međunarodne zajednice i stalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a, vrlo ozbiljno shvata svoje obaveze u postkonfliktnoj stabilizaciji i obezbjeđenju međunacionalnog pomirenja u Bosni i Hercegovini.
Naša zemlja je država garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC). Uvjereni smo da su ciljevi jačanja mira, stabilnosti, bezbjednosti i socijalnog razvoja BiH ostvarljivi isključivo ukoliko se poštuju temeljni principi Dejtona, a to su nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet države, jednakost njena tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlaštenjima.
Prošlo je više od 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tokom ovih godina, Visoki predstavnik, koji je prvobitno pozvan da igra stabilizacijsku ulogu u zemlji, postepeno je stekao takvu „mrežu“ punomoći, prije svega onih bonskih, da je, u suštini, dobio mogućnost da samostalno vlada, da nekažnjeno „vrši pravdu“. I ako se u poslijeratnom periodu takvom jačanju njegovog mandata moglo naći objašnjenje u potrebi za pomirenjem zaraćenih strana, danas se situacija „na terenu“ radikalno promijenila. Zemlja je više puta dokazala svoju nezavisnost, između ostalog kao nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a i predsjednik Komiteta ministara Savjeta Evrope, te joj više nije potrebno takvo ponižavajuće starateljstvo.
Uprkos tome, Visoki predstavnik se drži uloge neprikladnog u svakom pogledu tutora i nastavlja da vrši pritisak, sada već destabilizirajući, na proces stabilizacije. Upravo to u velikoj mjeri objašnjava nedostatak konsenzusa među bosanskim stranama u vezi sa neovlaštenim „ustoličenjem“ njemačkog kandidata Christiana Schmidta od strane pojedinih članova UO PIC-a. Posljedice takvog čina mogu biti nepredvidive i izuzetno opasne. Dostignuća čitavog postkonfliktnog perioda su u opasnosti od uništenja.
Takav scenarij, koji je krajnje nepoželjan za sve nas, može se pogoršati zbog pokušaja zaobilaženja Savjeta bezbjednosti UN-a pri imenovanju novog Visokog predstavnika. Uvjereni smo da stavovi pojedinih ambasadora država članica UO PIC-a od 27. maja nisu dovoljni da bi se gospodin Schmidt smatrao novom Visokim predstavnikom. Dejtonski sporazum i četvrt vijeka prakse ukazuju na to da ne postoji alternativa ulozi Savjeta bezbjednosti UN-a u odobravanju imenovanja svakog novog Visokog predstavnika. Ipak, Savjet ostaje uključen u proces postkonfliktne stabilizacije u smislu Poglavlja VII Povelje UN-a.
Slične ocjene čujemo i u samoj Bosni i Hercegovini. Vođeni ovim i djelujući u interesu jačanja mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i na Balkanu u cjelini, Rusija i Narodna Republika Kina odlučile su da zajednički predlože Savjetu na razmatranje ovaj nacrt rezolucije s ciljem uklanjanja gore spomenute pravne nedosljednosti. Kao gest dobre volje i kompromisa, rezolucija predviđa konačno produženje mandata Visokog predstavnika na godinu dana uz istovremeno ograničenje njegove neutemeljene, u svojoj suštini kolonijalne moći.
Nadamo se da će naši kolege u Savjetu bezbjednosti pokazati potrebnu mudrost i da će moći podržati naš projekt, izbjegavajući na taj način negativan razvoj situacije oko pozicije Visokog predstavnika.
Zahvaljujem se.“
Dragi kolege,
Ruska Federacija, kao odgovorna članica međunarodne zajednice i stalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a, vrlo ozbiljno shvata svoje obaveze u postkonfliktnoj stabilizaciji i obezbjeđenju međunacionalnog pomirenja u Bosni i Hercegovini.
Naša zemlja je država garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira (PIC). Uvjereni smo da su ciljevi jačanja mira, stabilnosti, bezbjednosti i socijalnog razvoja BiH ostvarljivi isključivo ukoliko se poštuju temeljni principi Dejtona, a to su nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet države, jednakost njena tri konstitutivna naroda i dva entiteta sa širokim ustavnim ovlaštenjima.
Prošlo je više od 25 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Tokom ovih godina, Visoki predstavnik, koji je prvobitno pozvan da igra stabilizacijsku ulogu u zemlji, postepeno je stekao takvu „mrežu“ punomoći, prije svega onih bonskih, da je, u suštini, dobio mogućnost da samostalno vlada, da nekažnjeno „vrši pravdu“. I ako se u poslijeratnom periodu takvom jačanju njegovog mandata moglo naći objašnjenje u potrebi za pomirenjem zaraćenih strana, danas se situacija „na terenu“ radikalno promijenila. Zemlja je više puta dokazala svoju nezavisnost, između ostalog kao nestalna članica Savjeta bezbjednosti UN-a i predsjednik Komiteta ministara Savjeta Evrope, te joj više nije potrebno takvo ponižavajuće starateljstvo.
Uprkos tome, Visoki predstavnik se drži uloge neprikladnog u svakom pogledu tutora i nastavlja da vrši pritisak, sada već destabilizirajući, na proces stabilizacije. Upravo to u velikoj mjeri objašnjava nedostatak konsenzusa među bosanskim stranama u vezi sa neovlaštenim „ustoličenjem“ njemačkog kandidata Christiana Schmidta od strane pojedinih članova UO PIC-a. Posljedice takvog čina mogu biti nepredvidive i izuzetno opasne. Dostignuća čitavog postkonfliktnog perioda su u opasnosti od uništenja.
Takav scenarij, koji je krajnje nepoželjan za sve nas, može se pogoršati zbog pokušaja zaobilaženja Savjeta bezbjednosti UN-a pri imenovanju novog Visokog predstavnika. Uvjereni smo da stavovi pojedinih ambasadora država članica UO PIC-a od 27. maja nisu dovoljni da bi se gospodin Schmidt smatrao novom Visokim predstavnikom. Dejtonski sporazum i četvrt vijeka prakse ukazuju na to da ne postoji alternativa ulozi Savjeta bezbjednosti UN-a u odobravanju imenovanja svakog novog Visokog predstavnika. Ipak, Savjet ostaje uključen u proces postkonfliktne stabilizacije u smislu Poglavlja VII Povelje UN-a.
Slične ocjene čujemo i u samoj Bosni i Hercegovini. Vođeni ovim i djelujući u interesu jačanja mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini i na Balkanu u cjelini, Rusija i Narodna Republika Kina odlučile su da zajednički predlože Savjetu na razmatranje ovaj nacrt rezolucije s ciljem uklanjanja gore spomenute pravne nedosljednosti. Kao gest dobre volje i kompromisa, rezolucija predviđa konačno produženje mandata Visokog predstavnika na godinu dana uz istovremeno ograničenje njegove neutemeljene, u svojoj suštini kolonijalne moći.
Nadamo se da će naši kolege u Savjetu bezbjednosti pokazati potrebnu mudrost i da će moći podržati naš projekt, izbjegavajući na taj način negativan razvoj situacije oko pozicije Visokog predstavnika.
Zahvaljujem se.“
