08 maja / 2018

8. maja 2018. godine – Članak Ambasadora Rusije u BiH Petra Ivancova povodom Dana Pobjede

Dan pobjede - naš zajednički praznik

Prije tačno 73 godine Drugi svjetski rat se završio u Evropi. Njemačka je potpisala akt o bezuslovnoj i konačnoj kapitulaciji. Narodi Evrope su prvi put za mnogo godina dobili mogućnost da gledaju u nebo bez straha. Likovanje i radost su bili sveopšti i iskreni.

Za Sovjetski Savez, koji je u ratu protiv fašističke Njemačke izgubio 27 miliona ljudi, ovaj rat postao je Veliki otadžbinski rat. Datum 9. maj uvijek će ispuniti srca ponosom i tugom. Ponosom i zahvalnošću - za podvig višenacionalnog sovjetskog naroda, koji je dobio bitku s fašizmom. Tugom - u znak sjećanja na one koji su zauvijek ostali na bojnom polju, koji su se ugušili od otrovnog gasa u "Majdaneku" i "Aušvicu", bili spaljeni u pećima "Treblinka" i "Ravensbruka". Za nas to je poseban datum, koji omogućava još jednom shvatiti i ponovo procijeniti od kakve smo globalne prijetnje za cijelu civilizaciju uspjeli osloboditi narode Ujedinjenih nacija.

Na ovaj dan odajemo počast heroizmu onih koji su pronašli snagu da zaustave najmoćniju vojnu mašinu uništenja u istoriji, stvorenu od strane država "osovine" na čelu s nacističkom Njemačkom.

Pobjeda, čiju godišnjicu mi slavimo danas, dostignuta je zahvaljujući zajedničkim snagama zemalja antihitlerovske koalicije. Značajan, nesporan doprinos tomu su dali narodi bivše Jugoslavije. Od 1941. godine oni su vodili beskompromisnu borbu protiv okupatora. Njemačka vojska je od 1941. do 1944. preduzela pet velikih ofanziva protiv jedinica jugoslovenskog otpora. Agresori su stvorili atmosferu straha i nasilja u zemlji. Na ovom području je radio 71 koncentracioni logor, gdje su u strašnim mukama stotine hiljada nevinih žrtva očekivale smrt. Uprkos atmosferi okupatorskog terora, borba za oslobađanje nije se zaustavila, već je dobila zamah.

Centar borbe od 1942. godine se preselio ovdje, u Bosnu i Hercegovinu. Već u novembru 1942. godine u gradu Bihaću donesena je odluka o stvaranju Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, koja tada imala 150.000 boraca. Ove snage su oslabljivale i paralisale 32 divizije okupatora širom područja Jugoslavije i na taj način su pružile neprocjenjivu pomoć Sovjetskom Savezu, koji je na svojim leđima nosio većinu tereta borbe u Drugom svjetskom ratu. Na sovjetsko-njemačkom frontu je Vermaht pretrpio više od 74 odsto ukupnih gubitaka.

U izuzetno teškim uslovima partizanske jedinice su na ovim područjima razbijale obruče opsade, izdržavale ofanzive nacista i njihovih vazala u bitkama na Neretvi i Sutjesci, partizanske brigade zauvijek su se upisale u besmrtne redove onih koji su izvojevali slobodu narodima Evrope od nacističkog podjarmljivanja. U septembru 1944. godine jedinice 3. ukrajinskog fronta su forsirale Dunav, već u oktobru je oslobođen Beograd, a prije 73 godina - 6. aprila 1945. godine - Jugoslovenska narodnooslobodilačka armija je ušla u Sarajevo.

Više godina radim u Bosni i Hercegovini i radujem se kad vidim da sjećanje na te daleke događaje ovdje ne slabi. Naravno, svi narodi koji žive u BiH poštuju ove stranice istorije na svoj način, ali je zajednički smisao svuda i uvijek isti - to jeste važnost pobjede nad fašizmom, koja je dala ljudima u Evropi slobodu, pravo na izbor i mogućnost progresivnog razvoja. Drago mi je da se u čitavoj zemlji proteklih godina broj takvih jubilarnih manifestacija ne smanjuje, već se povećava.

Deveti maj je zaista naš zajednički praznik. On simbolizuje herojsku borbu naših naroda za svoju nezavisnost, slobodno postojanje budućih generacija! Radi čuvanja ovog sjećanja i istorijske pravde Rusija se dosljedno borila i boriće se protiv pokušaja falsifikovanja istorije Drugog svjetskog rata. Iza ovih pokušaja vidimo ne samo želju da se umanji uloga Sovjetskog Saveza u konačnoj pobjedi nad fašizmom, već da ocrne, da preispitaju istorijsku istinu o onima koji su dali svoj život na bojnim poljima, u Hatinu, ili su usmrćeni u dječjem logoru "Salaspils". Sve ovo ne samo da duboko vrijeđa naše narode, već i podriva temelje modernog svjetskog poretka, utvrđenog u povelji UN-a. Stoga je izuzetno važno da naši narodi ostaju ujedinjeni u želji da se borimo za istorijsku istinu, da branimo plodove pobjede.

Moćnom ljudskom branom od takvih provokacija je postala akcija "Besmrtni puk". Njen glavni zadatak je prenos iz generacije u generaciju sjećanja na junake tog rata. Ovaj pokret je istinit dokaz činjenice da narod ne želi da zaboravi svoju prošlost ili dozvoli da se ona vještački smjesti u neki novi okvir.

Počevši u Rusiji 2013. godine, taj pokret se proširio u svijetu. Prošle godine "Besmrtni puk" je okupio milione potomaka u ruskim gradovima te 250.000 ljudi u 70 zemalja svijeta, uključujući SAD, Francusku, Veliku Britaniju, Srbiju, Izrael, Bugarsku i dr.

Prošle godine ova akcija je prvi put bila održana u Bosni i Hercegovini, ulicama Banjaluke prošetalo je hiljadu ljudi. Ove godine šetnje će biti organizovane 8. maja u Trebinju, a 9. maja u Banjaluci. Potomci i rođaci veterana, kao i prošle godine, nosiće ulicama gradova slike svojih predaka - partizana, boraca NOB-a, zatvorenika. Nadamo se da će se u budućnosti ova akcija održati i u Federaciji BiH.

Zajedno smo pobijedili. Prevazilazeći bol gubitaka, strah od smrti, uspjeli smo slomiti kičmu fašizmu. Svi smo mi heroji. Pouke Velikog otadžbinskog rata nas uče jedinstvu u borbi protiv savremenih prijetnji. Samo zajedno, udruživanjem snaga, možemo se njima uspješno suprotstaviti. Jedna od takvih prijetnji je pokušaj da se rehabilituje ideološka osnova na kojoj je nacizam porastao i procvjetao. Ovo se ne može tolerisati. Nećemo dopustiti širenje ideje netolerancije, ksenofobije, rasne, nacionalne ili druge superiornosti - to je naš sveti dug da se odužimo onima koji su platili krvlju i životom spas čovječanstva od užasa "mrke kuge".

Mi ne možemo da zaboravimo do kojih katastrofalnih posljedica mogu dovesti neke želje da se postigne svjetska dominacija, na osnovu ubijeđenosti u svojoj izuzetnosti. Sudbine svijeta ne mogu određivati jedna država ili uža grupa "izabranih". Bezbjednost treba da bude jednaka i nedjeljiva za sve učesnike u međunarodnim odnosima.

Čestitam Dan pobjede svima!

Izvor: Glas Srpske, Nezavisne Novine